Kninski Rječnik

Knjiga Kninski rječnik iz osamdesetih pa do pred rat je samizdat iz 2004, nastala na osnovu postova sa istoimenog website-a započetog 1998.


„Karte postaju ljudi, mjesta, događaji, riječi i peškaju se jedna po jedna sve do ultime. A na ultimi uvjek aš dinari, koga još zovemo i Dinarac. I tako je krug zatvoren. Dinara stoji gdje je i bila, bura brije ka i prije, kamen rađa u izobilju, Dal Negro 40 Triestine i dalje se najljepše pazare na izvoru, u Trstu, cirka 5 eura.

Vječnost se mjeri trenutkom a ne vjekovima.

Bar za male ljude.”

PREUZMI PDF

„E ali sad nešto posebno.

Kninski Rječnik je fenomenalan. Ali zaista. Iskreno mislim da je malo ovdašnjih gradova koji imaju onako lepu, pitku i romantičnu ličnu kartu, kakva se može naći na onim stranama, malu hroniku koja bi kompletna mogla da se pretoči u knjigu tipa ”Kad su cvetale tikve” ili u film kao što je “Otac na službenom putu”, ili neku novu seriju “Grlom u jagode” ili “Vise od igre”.

Eto i ja koji nikad nisam ziveo u Kninu nego sam ga samo gledao iz kupea onih letnjih vozova koji žure na more, a u kninskoj stanici se samo izduvaju i promene pantalone – i ja sam se čitajuci pomalo osetio kao da sam nekad bio deo tog grada i poznavao one ljude i ona mesta. Takav “spleen” kakav u Rječniku provejava imali su valjda još samo Sarajevo, Mostar, Beograd u određenoj meri i… eto ne mogu da se setim još nekog grada. Tako da je sve to - i grad i ljudi koji o njemu onako kazuju - za mene pravo otkrice. Sve kao iz zezanja i opuštenog čavrljanja, sve kao olako i bez mnogo razmisljanja pisano, i povrh svega različiti ljudi, različiti zivoti i secanja - a tako čvrst i homogen rezultat. Kao da je neki dobar pisac izmislio čitavo mesto, sve likove i njihove uspomene, pa njegov duh, upleten u pozadinu, usklađuje boje svega što je rečima naslikano. To je pravo malo čudo.

No mozda ce zvučati neobično, ali koliko god da mi se svideo Rječnik, na toj adresi postoji nešto što me je još dublje dotaklo i učinilo na mene još veci utisak. A to su one kratke crtice koje su o sebi napisali autori. One sudbine koje su stale u po par pasusa ispod imena rasutih po svetu, one naizgled različite zivotne priče, a sve spojene onime što nije napisano ali se svuda sluti i zove nostalgija, pa ona precutna a opsta resenost da se ne pominje jedna velika tuga - eto to me je dirnulo. Kod nekih ljudi ima rečenica, skoro uzgrednih, a ustvari takvih da u svaku staje scenario za čitav film. Pretpostavljam da ljudi iz Knina, pogotovo posle svega što se dogodilo, smatraju da niko ko nije iz tog grada ne može ni da zamisli kako je bilo ziveti u njemu i kako je tesko biti bez njega.

Ali neke od rečenica koje pomenuh gurnule su me blizu osecanja i razumevanja onoga što se, znam, moglo steci samo odrastanjem u Kninu. (Slična stvar postoji kod svakog čoveka, i svakog čoveka zauvek vezuje za prestonicu njegovog detinjstva.) Tako sam se nekoliko navrata osetio kao da, stranstvujuci u nekom drustvu koje se dobro poznaje i naizgled čavrlja o nekim neobaveznim temema, odjednom počinjem da tu i tamo razumevam tajni jezik kojim se kazuju vaznije stvari, saopstavaju dublja osecanja. Kako god, na onim stranama leži nešto što bi se, mislim, moglo pretočiti u izvanredan dokumentarac (barem), sve drzeci se strukture Rječnika i iduci od jednog do drugog njegovog Pisača. Hm, skoro da mi to “Pisač” Onaj-Koji-Ispisuje, zvuči kao “Hazar” kod Pavica. Rodili se, ziveli, otisli na neko drugo mesto. Ostavili Rječnik.”

Jovan Eraković – Jone www.ciklonaut.com

  • Sa orginalnog web site-a iz 1998e,

    Ovaj site nastao pod spletom čudnih i misterioznih okolnosti karakterističnih za prostore nekadašnje baruštine ispod brda Spas. Nosioci glavnih radnji Grupa TNT, Mali Ivica i Rambo Dva, Blagoje, Monty Python, Skorup, Mici i Vojo su ujedno i glavni uticaji pod kojima se nenadano i krajnje eventualno izrodila ova prezentacija.

    Ovo i dalje nije mainstream kninski rječnik, što znači da u njemu nećete pročitati kad su Sloveni došli na Balkan, kad nas je prvi put spomenuo narodni heroj Konstantin Porfirogenet ili šta tome slično. No, u ovom leksknintonu (što reče Boris Žunjić) moći ćete čitati o bliskom susretu Ćime i vinkovačke murije, da li je Joža ugasio svjetlo na vrijeme, šta se podrazumjeva pod bukovačkim golfom i sve ostalo što ekipa priča kad se zeza. Ovo izdanje objasniće pobliže i odnos karabita i čake, tehnologiju građenja kula, zabunu oko Plavna - Polače, bukovački bezbol iliti pikuće i pale a od likova Jarić brotherse, Krešu dimnjačara, Gegu Duljaja, klapu Ferata i još štošta i štokoga. Zaključite li iz priloženog da priloga fali, pošaljite isti uzimajući u obzir (s obzirom na obzir):

    1. Bez patetičnih naleta nostalgije

    2. Bez explicitnog navođenja rabljenja narkotičkih sredstava

    3. Brez nacionaliziranja

    4. Bez sexa (eksplicitnog)

    5. Whatever...

    Site grafički obrađuje anonimni umjetnik iz Trsta pod konspirativnim imenom “Dal Negro 40 Triestine”, Magnus i Bunker, mnoštvo anonimnih fotografa i Puki. Prezentacija sadrži frejmove, zvučne fajlove (midi i ra), animirane gifove, flašove, malo jave i jednu žlicu Vegete tako da bi bilo dobro da imate browser koji sve to podržava. Ni ja baš nešto ne gotivim Bill Gatesa ali su novije verzije Microsoft IE u svrhu pregledavanja ipak najbolje. Site je malo grafički preoblikovan da bi bio pregledniji, dodani su neki linkovi da se ljudi ne gube pa da ne prođu kao Edge i Police Van.

    Tekstove bi i dalje trebalo slati webmeštru u txt formatu, a ako imate nekih zanimljivih slika u jpeg-u ili gif-u, audio file-ove u real audio formi a ni mp3 nije na odmet. Za listati Rječnik samo lupajte po slovima.

    kninska web mularija

  • “Reći ću odmah i to da je Kninski rječnik duhovito pisan, da je peckav, da se zbog toga može čitati i prečitavati u svakoj prilici, da u njemu iskrsavaju ljudi i zgode koje smo proživjeli u nedavnoj, ali tako davnoj prošlosti zbog onoga što se u našem kraju dogodilo u proteklih petnaestak godina. Otud moje pohvale cijeloj ekipi koja mu je udahnula dušu. Nastavite, dopunjavajte ga, potrudite se da dopre do što šireg kruga čitalaca, dakle i onih koji se ne služe internetom, onako otprilike kako je dopro i do mene.” text goes here

  • “Pratim Kninski rječnik na internetu, otkako sam ga otkrio prije tri godine: u odnosu na početna traženja forme i strukture, sadašnja verzija zrači punom zreloscu, ali i prevladavajucim mladalačkim izrazom. Vidi se da ga piše jedna nova generacija Kninjana, ali nažalost u većini suradnika izvan Knina i Hrvatske. Moj prvi doživljaj u susretu s tim webom bila je neizreciva tuga, tužno suosjećanje s kninskom djecom, koja rasuta po svijetu spasavaju svoju jezičnu, kulturnu i urbanu baštinu slažući Kninski rječnik. Zatim sam ga čitao i pratio kao komplement Š ibenskom leksikonu, jer nam se jezične bastine vise od trećine potpuno preklapaju, uz brojne posebnosti tumačenja pojedinog termina. Pa sam nekim svojim kolegama skrenuo paznju na Kninski leksikon. Naposljetku, pratim ga sukladno njegovu cilju: da spasi od zaborava, ne samo toponime i običaje, imena i događaje od prije rata, nego da spasi i sam kninski govor.

    Koliko sam imao priliku čuti, raseljeni Kninjani sve vise govore ekavicom, a ne ijekavicom, a i rečenična im je konstrukcija bliza srpskom iz Srbije, nego tradicionalnom srpskom ili hrvatskom jeziku i govoru, kakav se govorio i jos se govori u pojedinim dijelovima Hrvatske. Stoga bi bilo dobro da na Kninskom rječniku objavite i neke stručne jezične priloge, kojima bi se ojačala zastita jezične bastine Knina.

    Naposljetku, bio bi red da jednog vrlo skorog dana Kninski rječnik, i kao web i kao knjiga svoju zivu promociju ima u Kninu. Nove, mlade generacije moraju prevladati uzroke i velike igre, koje su “rješavane” ratnim sredstvima. Neki repovi tog “rješavanja” vidljivi su i u ponekoj leksičkoj formi ili aluziji u Kninskom rječniku, ali ne treba ih frizirati, nego neka ih redigira vrijeme.”

  • “Veoma mi je drago sto ste uspeli da izradite Kninski rječnik i sto ste nam se obratili s predlogom njegove donacije. Takav rečnik bi bio od velike koristi profesorima i studentima Moskovskog univerziteta u njihovim istrazivanjima i zaista smo zainteresovani da ga primimo.

    U međuvremenu sam počela da čitam Kninski rječnik i mnogo mi se sviđa jer dočarava ambijent jednog prisnog življenja, otvorenost i toplinu jednog južnog grada, postojanje mitova i legendi nastalih od svakidašnjih stvari koje su izgubljene u vremenu i prostoru. Mislim da je jako dobro sto su autori prisutni u člancima kao ime ili nadimak jer to pokazuje drugačiju dimenziju postojanja istog društva. Pronađena je tačna intonacija koja nije nostalgična u onoj meri koja dozvoljava čitaocu da nostalgiju oseti.”

Knjiga Kninski Rječnik

U očekivanju Drugog proširenog izdanja, preuzmi Prvo izdanje iz 2004